Svjetski priznat stručnjak za vještačku inteligenciju o sadašnjosti i budućnosti crnogorske startup zajednice

Pandemija korona virusa i dalje uslovljava promjene u svakoj oblasti djelovanja. Nekima je kriza otežala uobičajeno poslovanje, dok je za druge – u skladu sa tezom da je svaka kriza ujedno i prilika – otvorila nove mogućnosti. U cijelom svijetu stručnjaci iz IT svijeta, računarstva, robotike i tehnologije kreirali su i unapređivali alate koji su omogućili olakšano prevazilaženje krize. U Crnoj Gori se ta zajednica takođe, uz ostale, našla na prvim linijama odbrane od korona virusa. Za kratko vrijeme, potvrdilo se koliko je njihova uloga u sistemskom razvoju društva krucijalna i mimo krize, a proces digitalizacije društva ne samo neminovan već i neophodan.

O globalnim kretanjima, prilikama i prijetnjama, načinu na koji korona kriza mijenja tržište i društvo, potencijalima i perspektivi koju Crna Gora ima u tom domenu, razgovarali smo sa iskusnim internacionalnim ekspertom, Vladimirom Nedovićem (Holandija).

Vladimir Nedović je doktor informatike sa specijalizacijom iz vještačke inteligencije i boravištem u Amsterdamu. Posjeduje dugogodišnje iskustvo u digitalnim inovacijama i startup ekosistemima. Taj put započinje istraživačkim radom na kamerama visoke rezolucije (Imaging Technology Lab, SAD, 2001), nastavlja u velikim istraživačkim institutima (Philips Research, Univerzitet u Amsterdamu, Holandija, 2004 – 2011), a radi i na pionirskim poduhvatima iz oblasti nadograđene stvarnosti/AR (Layar, Holandija, 2012). Idejni je tvorac i suosnivač nekoliko kompanija iz oblasti vještačke inteligencije, poput firme Flavourspace, koja razvija tehnologije za individualizovane prehrambene savjete. Rezidencijalni je preduzetnik (Entrepreneur in Residence), odnosno tehnički direktor Rockstart AI programa, prvog evropskog akceleratora posvećenog startup kompanijama iz oblasti vještačke inteligencije.

V.N.: S obzirom na pandemiju i krizu, koja je dovoljno uzdrmala planetu i natjerala nas da se osvrnemo na (dotadašnju) realnost, biće potrebno još neko vrijeme prije nego što digitalne inovacije dobiju potreban zamah. Ali neke postojeće tehnologije (jer one su često dostupne mnogo prije nego što ih tržište i kritična masa prihvate) su, uprkos ili upravo zahvaljujući krizi, mnogostruko dobile na značaju: platforme za video pozive, virtuelno obrazovanje, online naručivanje i dostava hrane, sve vrste e-commerce platformi, a posebno digitalne medicinske alatke. I u tom posljednjem sektoru ponajprije vidim prostor za inovacije u narednom periodu: ne samo za digitalne alatke, već i one zasnovane na virtuelnoj realnosti i vještačkoj inteligenciji.

Da li je pandemija zapravo ubrzala razvoj, prihvatanje i integraciju invoativnih i digitalnih rješenja u svim oblastima djelovanja ili će ona ipak drugačije usmjeriti i ovaj sektor?

Biće potrebno još neko vrijeme da svijet izađe iz grča i počne ponovo da ulaže u inovacije: zasad su fondovi u velikoj mjeri zamrznuti, a u žiži prvenstveno smanjenje troškova. No neki sektori, poput već navedenog medicinskog, biće sigurno u centru pažnje, a novi uslovi života i kretanja dovešće i do novih potreba, koje su već u nekoj mjeri očigledne. Na primjer, nedavno je stigla vijest da Uber vodi pregovore o preuzimanju konkurentske platforme za dostavu hrane u SAD, pod imenom Grubhub. Ne bi me čudilo da u narednih mjesec dana dobijemo sličnu vijest o kompanijama Google, odnosno Zoom. Pandemija nas je, kao civilizaciju, dobro protresla i natjerala da razmislimo šta je važno i neophodno u našim životima, a snalažljive preduzetnike među nama da i u krizi vide šansu („u svakom porazu, ja sam video deo slobode“, kao što kaže Ekatarina Velika), dobro osmotre nova kretanja i trendove i budu kreativni s novim idejama i rješenjima. Samo će pažnja biti potpuno drugačije raspodijeljena po sektorima nego ranije: nova realnost, drugačiji i prioriteti. Novi dan, nova nafaka!

„POSLIJE SVAKE KRIZE TLO JE PLODNO ZA STARTUP-E I INOVACIJE”

Potrebno ubrzanje daće startup zajednica i mladi ljudi sa svojim idejama. Crna Gora je već uveliko, zahvaljujući S3 strategiji pametne specijalizacije u procesu digitalizacije društva. Tome doprinosi i BoostMeUp, prvi nacionalni predakcelarcijski program koji sprovde IPC „Tehnopolis“, Naučno-tehnološki park i „Amplitudo“ koji su okupili razvojne timove i pojedince čije će ideje razviti, transformisati u uspješan startup i lansirati u poslovnu orbitu. U prethodnoj fazi programa, Bootcampu, od 19 timova koji su učestvovali, odabrano je šest ideja sa najvećim potencijalom da budu dio četvoromjesečnog programa predakceleracije.  Šest timova će dobiti finansijsku podršku od po 4500 EUR, mentorski program u 7 modula, usluge korišćenja coworking prostora Code Hub Nikšić, FILA inovacione laboratorije, biotehnološke laboratorije, prostora za izradu brzih prototipa, dok će tri tima dobiti nefinansijski dio podrške programa.

Nedović kao mentor u okviru projekta, ima priliku da isprati razvoj ideja timova i kroz njih sagleda startup potencijal Crne Gore.

BoostMeUp BootCamp je nedavno realizovan u okolnostima koje je uslovila aktuelna kriza. Kako ste zadovoljni ekipama i njihovim pristupom i predstavljanjem?

V.N.: Bio sam prijatno iznenađen idejama koje su prijavljene – prije svega, koliko su one raznolike, moderne i aktuelne. Timovi su vrlo ozbiljno pristupili intervjuima i čini se da ih iznenadna nova okolnost – naime, virtuelni sastanci putem Zoom platforme – nimalo nije poremetila. A među timovima nije bilo samo programera ili Z generacije, već jedan vrlo širok spektar profila – od dokazanih pronalazača pa do nedovršenih studenata, i čak srednjoškolaca.

Kako sagledavate poziciju Crne Gore u kontekstu startup ekosistema? Šta do sada jesmo uradili, a na čemu tek treba da radimo i da usmjeravamo svoje kapacitete i potencijale?

V.N.: Jasno je da smo, kad govorimo o startup ekosistemu, mi još u dosta ranoj fazi. Širok dijapazon profila koji sam naveo isto tako ukazuje na činjenicu da su tu ljudi sa različitim potrebama i ambicijama, ali da neki pojmovi još uvijek nisu dovoljno razgraničeni među stanovništvom. Tako se svaka ideja smatra pogodnom za startup program, bilo da je ona zasnovana na novoj naučnoj formuli, softverskom kodu ili jasno definisanom modelu zarade.
No to nije karakteristično samo za Crnu Goru, ja sam na to nailazio često i u Holandiji, u kojoj živim. Jednostavno, rijetki uspješni startup primjeri, mahom iz Amerike i Silicijumske doline, dobili su veliki prostor u medijima i stvorili romantičnu sliku o ovoj vrsti izbora i života. Ali kako smo, u zadnje vrijeme, svjedoci mnogih slučajeva koji su bili „naduvani“, pa pukli uz prasak (npr. WeWork, Uber, a i Tesla je stalno na ivici), možemo da učimo iz njihovih primjera i pravimo mudrije izbore. Tako da smo krenuli dobro, i ekipa Tehnopolisa iz Nikšića je tu odradila veliki, i jako dobar posao: u motivisanju svih tih timova koji su se prijavili, u angažovanju kvalitetnih mentora i u organizaciji čitavog posla. Ono u šta bismo u narednoj fazi mogli dodatno da ulažemo jeste angažovanje još većeg broja mentora koji su aktivni u startup ekosistemima u svijetu: kako ljudi iz regiona ili stranaca, tako i članova crnogorske dijaspore, koji bi sigurno bili raspoloženi da daju svoj doprinos u ovom dijelu.

Ekipe koje su se plasirale za nastavak BoostMeUp programa očekuju višemjesečne obuke i savladavanje znanja i vještina u okviru 7 modula. Šta je ono što svako sa startup idejom mora znati u startu? U kom se dijelu razvoja njihove ideje kriju najbolje prilike i mogućnosti, a gdje su najčešće zamke i opasnosti?

Poruka za mlade ljude sa idejama sa jedne strane, a za donosioce odluka i investitore sa druge strane?

V.N.: Prije svega, ne odustajte! I to se odnosi na obje strane. Dok svako od nas generiše dosta ideja, nije svako u stanju od ideje napraviti uspješan posao ili proizvod za globalno tržište. Ali je dinamika tog procesa jako zanimljiva i često ljude ne troši, već im upravo daje polet i energiju. No na tom putu, koji je svakako vrlo trnovit, potrebna je podrška, kako od porodice i šireg okruženja, tako i od instuticija države, koje treba da omoguće potreban ekosistem i utiču na javno mnjenje. No kao što sam već naveo, mi na tom putu možemo da učimo iz grešaka drugih i da stoga napredujemo mnogo brže.