INTERVJU: Ministarka nauke Dr Sanja Damjanović

Sada ćemo morati da se suočimo sa krhkošću naše privrede koja je bila premalo raznolika i previše oslonjena na turizam i povezane djelatnosti. Moramo da kreiramo jaču i otporniju privredu, a ja znam da naši ljudi to mogu – kazala je za Portal Analitika, ministarka nauke Dr Sanja Damjanović

HERIC projekat koji je finansirala Vlada Crne Gore, posredstvom Ministarstva nauke a iz kredita Svjetske banke, imao je puno opravdanje i smisao. Ne samo da smo dobili HLA laboratoriju koja je od izuzetne važnosti za transplantaciju organa, već i dva od osam HERIC projekata sada direktno doprinose borbi protiv novog koronavirusa Covid-19 u Crnoj Gori.

Dio projekta HERIC bila je instalacija Real time RT-PCR mašine za detekciju virusa. Uređaj se sada nalazi u Institutu za javno zdravlje Crne Gore i koristi se za analizu suspektnih slučajeva na prisustvo Covid-19. Real time RT-PCR omogućava najpouzdaniji laboratorijski test za dijagnozu novog koronavirusa. Takođe 3D štampa u Crnoj Gori se intenzivno koristi ovih dana u borbi protiv Covid-19. Laboratorija Prode na UDG Montenegro, takođe dio projekta HERIC, snažno doprinosi ovom zadatku.

O tome, koliko je sve ovo još jedna potvrda važnosti ulaganja u nauku i istraživanje i šta nas čeka nakon što pandemija prođe, razgovarali smo sa ministarkom nauke Dr Sanjom Damjanović.

ANALITIKA:Poznato je da je Ministarstvo nauke uspjelo da obezbijedi Crnoj Gori mogućnost da se obavljaju testovi na kovid-19. Koliko nam RT-PCR mašine pomažu u borbi sa koronavirusom i koliko je značajno posjedovanje takve tehnologije? 

DAMJANOVIĆ: Uređaj koji se u Institutu za javno zdravlje koristi za dijagnostiku u stvari je zlatni standard za detekciju ove vrste virusa, sa visokim stepenom pouzdanosti. Svakako na ovu temu su bolji sagovornici stručnjaci iz Instituta, ali ono što bih htjela da naglasim jeste da u svakodnevnom poslovanju bilo koje institucije, preduzeća pa i javne ustanove rijetko smo u poziciji da investiramo u razvojne inicijative.

Zato je postojanje fondova kao što su konkursi našeg ministarstva ili EU fondovi jedinstvena prilika da se isprate međunarodni standardi i da se investira u savremenu opremu, znanja i edukaciju, ali i da se zaposle novi ljudi, istraživači, doktoranti, da se ostvari saradnja sa međunarodnim institucijama od kojih se brzo mogu usvojiti savremena znanja i tehnologije. Projekti koje podržavamo su uvijek prilika za promjenu i iskorak iz uobičajenog ka naprednom i aktuelnom. Nekada rezultati nijesu vidljivi široj javnosti, ali situacija kao što je ova pandemija, pokazuje kolika je važnost ulaganja u nove tehnologije, znanja i ekspertizu, posebno kroz međunarodnu saradnju.

Tako je putem projekta ,,Lovćen”, koji smo podržali, i nabavljen ovaj savremeni uređaj koji je sada u fokusu, RT-PCR.

ANALITIKA: Koliko je za Crnu Goru značajno postojanje 3-D laboratorija tj. štampača, kako na fakultetima tako i u Tehnopolisu, ali i preduzećima? 

DAMJANOVIĆ: Crna Gora je, zbog istorijskih okolnosti, doživjela pad u industrijskoj proizvodnji koja je ipak onaj najstabilniji dio privrede. Ono što nude savremene 3-D tehnologije u stvari je podrška industrijskoj proizvodnji, prije svega. One su način kako da sa malim resursima kreirate neke probne proizvode, isprobate njihove karakteristike i funkcionalnost, a zatim, nakon usavršavanja, krenete ka serijskoj proizvodnji. To je jedna moćna tehnologija čiju primjenu ćemo, nadam se, tek otkriti u Crnoj Gori, a jedan od puteva kako da ona postane prijemčivija privredi jeste i laboratorija Prode na UDG-u koja je opremljena uz pomoć projekta koji smo finansirali, ali i laboratorija za industrijski dizajn koja će uskoro biti opremljena u Tehnopolisu, zahvaljujući projektu iz EU – IPA fondova.

Pokazuje se da nauka i inovacije moraju biti prepoznati kao pokretači novog razvoja, razvoja za 21. vijek a naša privreda mora da otvori mnoga nova vrata

U ovoj kriznoj situaciji, kako nijesmo imali mogućnost brze nabavke niti domaće proizvodnje, 3-D štampa nam je omogućila da se jedan dio zaštitne opreme proizvede kod nas, i veoma sam zahvalna ekipi koja je na tome vrijedno radila a koju je koordinirao Naučno-tehnološki park Crne Gore.

ANALITIKA: Da li nas je i u kojoj mjeri visoko obrazovanje i nauka na ovim poljima pripremilo da bolje reagujemo na prijetnju od COVID-19?

DAMJANOVIĆ: Kvalitetno visoko obrazovanje je ključno za svaku profesiju, ali moram dodati da bez naučnog rada i istraživanja, makar u mjeri koja dozvoljava praćenje i razumijevanje objava naučnih radova, ono ne bi bilo dovoljno. Vidjeli smo da su naši stručnjaci iz Instituta i Kliničkog centra, svakodnevno na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije, Evropske komisije i drugih pouzdanih adresa, morali da prate i tumače naučne publikacije o Covid-19, kako bi znali šta treba preduzeti – počevši od mjera prevencije širenja bolesti pa do izbora odgovarajuće terapije.

Da ne govorimo o tome kako su sve oči sada uprte u naučnike koji rade na otkriću vakcine. Ali kada je budemo dobili, da li će oni koji su na njoj danonoćno radili biti prepoznati, dovoljno plaćeni, da li će biti uzori mladima, hoćemo li ih gledati na TV ekranima ili u video klipovima?

Često pričamo kako svijet nakon ovog velikog potresa koji nas je podsjetio na zajedničku poziciju na ovoj planeti, treba da bude drugačiji. Voljela bih kad bi bio drugačiji i na ovaj način – da su naučnici prepoznati, da se o njima govori, da je njihov pregalački rad uzor za radnu etiku… Taj pravi naučni rad sam doživjela i bila njegov dio u CERN-u i to je nešto što čovjeka toliko obuzme da zaboravi na sitnice, nebitne stvari, i ide ka visoko postavljenim ciljevima. Tako bismo morali svi da radimo, sa ljubavlju i posvećenošću, bez konstantnog fokusa na uske, lične interese. 

Ono što je posebno važno jeste da se počnemo približavati principima “otvorene nauke” koju snažno zagovara Evropska unija, a gdje je dostupnost podataka u istraživačke svrhe jedan od glavnih ciljeva. Moramo da poradimo na kvalitetu vođenja, arhiviranja, zaštiti i pristupu podacima jer današnja nauka ali i ekonomija koja želi biti konkurentna mora da se zasniva na pouzdanim podacima koji se analiziraju uz pomoć savremenih tehnologija, poput mašinskog učenja, vještačke inteligencije i dr, jer jedino tako možemo u budućnosti kreirati kvalitetne odluke, bazirane na činjenicama.

ANALITIKA: Kakva je saradnja sa naučnom dijasporom, da li je uključena u neke aktivnosti Ministarstva? 

DAMJANOVIĆ: Mislim da smo pokrenuli tu saradnju jer u našoj bazi trenutno imamo oko 300 članova dijaspore. Kroz sve naše konkurse podstičemo da se ostvaruje saradnja sa dijasporom putem uključenja u rad na naučnim i inovativnim projektima i taj vid saradnje napreduje. Zatim, od prošle godine imamo i program finansiranja gostujućih predavača, a dijaspora učestvuje i u nekim od evaluacija projekata. Naš portal www.naucnamreza.me takođe je jedan od načina kako da se bolje povežemo, učinimo vidljivijim naše naučnike i povežemo ih sa domaćim institucijama.

U ovoj situaciji smo imali više inicijativa naše dijaspore, na primjer, naša doktorantkinja iz Beča je okupila ekipu mladih istraživača iz Crne Gore da primijene data science metode na analizu podataka o Covid-19 kod nas i daju kvalitetnije činjenice o epidemiji i vezama sa ranijim zdravstvenim stanjem i kretanjem stanovnika.

ANALITIKA: Čemu nas je borba sa koronavirusom naučila, šta ne smije Crna Gora zapostaviti kako bi osigurali buduću zaštitu od prijetnji i podsticaj dugoročnog rasta?

DAMJANOVIĆ: Sigurno da možemo izvući mnogo zaključaka, vidljivo je da je sistem uspješno odgovorio izazovu zahvaljujući stručnosti ljudi koji su vodili proces. Pokazalo se da digitalizacija u obrazovanju može da se podigne na značajno viši nivo, kao i da djelovi ekonomije koji su bili spremni za nju danas trpe najmanje posljedice. Ono što sam i ranije istakla a što je meni najvažnije jeste da se pokazuje da nauka i inovacije moraju da budu prepoznati kao pokretači novog razvoja, razvoja za 21. vijek i privredu koja mora da otvori mnoga nova vrata. Sada ćemo morati da se suočimo sa krhkošću naše privrede koja je bila premalo raznolika i previše oslonjena na turizam i povezane djelatnosti. Moramo da kreiramo jaču i otporniju privredu, a ja znam da naši ljudi to mogu. Strategija pametne specijalizacije koju smo nedavno donijeli nam daje i dovoljno smjernica kako to možemo postići.

ANALITIKA: Za kraj pitanje da li će i kada se odlučivati o mjestu gdje će biti sagrađen objekat za iječenje kancera hadronskom terapijom, uppotrebom težih jona i karbona… Da li postoji jasna podrška za projekat od Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) I, ako postoji, koliko će značiti…

DAMJANOVIĆ: Iako je trenutno u fokusu COVID-19, poznato je da je kancer među najvećim zdravstvenim izazovima, budući da je to druga najčešća bolest sa smrtnim ishodom u svijetu. Nadam se da će upravo ova trenutna krizna situacija uticati da region Jugoistočne Evrope pruži znatno čvršću političku podršku SEEIIST projektu kako bi se ovdje realizovao pan-evropski institut za liječenje kancera najsavremenijom metodom.

Kada je u pitanju izbor lokacije, trenutno stručna komisija priprema izvještaj u kojem će biti definisani svi tehnički uslovi za odabir lokacije. Ovaj dokument će na jesen biti dostavljen Vladama zemalja regina. Vlada Švajcarske koja je aktivna na planu “naučne diplomatije” pružiće nam podršku i neutralni teren za donošenje ove i sličnih važnih odluka.

Trenutno radimo i na pozicioniranju ovog projekta na Jedinstvenu listu evropskih infrastrukturnih istraživačkih projekata (ESFRI), što bi bio prvi slučaj da se jedan projekat iz regiona Jugoistočne Evrope nađe na ovoj listi. Važnije, imamo veliku šansu da budemo prepoznati kao infrastruktura od pan-evropske važnosti, što bi nam otvorilo vrata za značajna finansijska sredstva iz EU fondova neophodna za izgradnju.

Kontinualni napredak SEEIIST projekta, koji je prošle godine ušao u drugu razvojnu fazu – studiju dizajna – omogućen je zahvaljujući podršci međunarodnih institucija i organizacija kao i 18 renomiranih evropskih istraživačkih institucija i klinika. Na prvom mjestu ističemo podršku Evropske komisije i naučnih institucija CERN-a u Ženevi i GSI-a u Darmštatu gdje je zapravo inkubirana ova faza projekta.

Kada je riječ o SZO o kojoj ste pitali, obratili smo se za podršku i nadamo se da ni ona neće izostati.

Izvor: Portal Analitika