Ovogodišnja Nobelova nagrada za ekonomiju naučno potvrđuje ono što savremene ekonomije već decenijama pokazuju – inovacije su preduslov za održiv ekonomski rast.

Laureati za 2025. godinu – Joel Mokyr, Philippe Aghion i Peter Howitt – nagrađeni su za revolucionarno istraživanje koje objašnjava kako inovacije podstiču rast i zamjenjuju zastarjele tehnologije, u procesu poznatom kao „kreativna destrukcija“.

Troje laureata dolaze iz različitih škola ekonomske misli, ali ih povezuje zajednički cilj – razumijevanje načina na koji tehnološki napredak mijenja društva i privrede.

• Joel Mokyr (79), holandskog porijekla, profesor na Northwestern University, poznat je po istraživanjima industrijskih revolucija i dugoročnih trendova ekonomskog razvoja.
• Philippe Aghion (69), profesor na Collège de France i London School of Economics, koristi matematičke modele kako bi objasnio mehanizme inovacija i njihov uticaj na rast.
• Peter Howitt (79), profesor sa Brown University, zajedno sa Aghionom razvio je čuveni model kreativnog uništenja iz 1992. godine, koji je postao temelj moderne teorije rasta.

Koncept „kreativne destrukcije“, koji potiče od austrijskog ekonomiste Josepha Schumpetera, opisuje stalni proces u kojem nove tehnologije zamjenjuju stare, donoseći napredak, ali i promjene u postojećim industrijama.

Nobelov komitet istakao je da su ovogodišnji laureati „objasnili i kvantifikovali kako taj proces funkcioniše i zašto je ključan za dugoročni ekonomski rast“.

Predsjednik komiteta John Hassler poručio je:

„Njihov rad pokazuje da rast ne možemo uzeti zdravo za gotovo. Moramo održavati mehanizme koji omogućavaju kreativno uništenje, kako bismo izbjegli stagnaciju.“

Nagrada vrijedna 11 miliona švedskih kruna (oko 1,2 miliona eura) biće podijeljena tako što polovina ide Mokyru, a drugu polovinu dijele Aghion i Howitt.

Riječ je o Bank of Sweden Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel, osnovanoj 1968. godine od strane švedske centralne banke, u čast Alfreda Nobela.

Svečana dodjela nagrada održaće se 10. decembra u Stokholmu, na godišnjicu Nobelove smrti iz 1896. godine.

Istraživanja ovogodišnjih laureata podsjećaju da ekonomski rast ne proizilazi iz slučajnosti, već iz stalnog ulaganja u znanje, istraživanje i inovacije.

Bez spremnosti da staro ustupi mjesto novom – nema napretka.