Živimo u vremenu u kojem se tehnologija razvija brže nego ikada prije, zbog čega pravilno i bezbjedno korišćenje vještačke inteligencije prestaje da bude samo prednost, već postaje osnovna vještina za građane i javnu upravu. Međutim, u tom dinamičnom okruženju inovacija, jednako su važni naša otpornost, spremnost na cjeloživotno učenje i obrazovni sistem koji može da isprati i podrži te promjene. Upravo o ovim izazovima i neophodnim koracima za budućnost razgovarano je na osmom Digitalnom samitu Zapadnog Balkana, u okviru panela posvećenog digitalnim vještinama i pripremi društva za digitalno doba.
Naučno-tehnološki park Crne Gore je sa zadovoljstvom bio dio panela, gdje je našu viziju razvoja ekosistema predstavila izvršna direktorica, mr Valentina Radulović.
Osvrćući se na izazove u obrazovanju, direktorica Radulović je istakla da se današnjim generacijama digitalne vještine ne mogu prenositi na način na koji se to radilo u prošlosti. Kako su mnogi nastavni programi i dalje statični, kompletan inovacioni ekosistem mora preuzeti aktivniju ulogu. Univerziteti su dio slagalice, a svaki akter u društvu mora biti svjestan nove realnosti. Ona je posebno naglasila važnost drugačijih modela usvajanja znanja, sa posebnim fokusom na mikrokvalifikacije koje su već postale standard u svijetu. Danas, kako je pojasnila, nije efikasno provesti cijelu godinu učeći samo jedan programski jezik. Mnogo je korisnije savladavati manje djelove različitih tehnologija i učiti algoritamsko razmišljanje, kako bi se ti djelovi kasnije uspješno sklopili u veliku cjelinu. Na tom putu ne smijemo zaboraviti ni profesore, kojima je takođe neophodna sistemska podrška da promijene tradicionalne načine rada. Iako se stvari u Crnoj Gori pomjeraju naprijed, naša zajednička želja jeste da te promjene u bliskoj budućnosti budu još brže i obuhvatnije.
Da je prilagođavanje novim tehnologijama neizbježno i hitno, saglasili su se i ostali učesnici panela. Milan Dobrijević, šef Grupe za analizu i planiranje informacionog društva u Ministarstvu informisanja i telekomunikacija Srbije, ukazao je na nevjerovatnu brzinu razvoja, podsjećajući da vještačka inteligencija od prije samo šest mjeseci više nije ista tehnologija sa kojom se susrijećemo danas. Sa njim je mišljenje podijelio i Branimir Bukilić, predsjednik Upravnog odbora ICT Cortex-a i izvršni direktor kompanije Data Design, koji je naglasio da će već do 2030. godine vještine zasnovane na vještačkoj inteligenciji postati svakodnevica i biti svuda oko nas. I na kraju Mark Vasić, šef za međunarodne regulatorne poslove u Deutsche Telekomu, zaključio je sa tim da su vještine u oblasti vještačke inteligencije danas postale izuzetno potrebne i nenadoknadive u svim sferama poslovanja.
Na kraju je poručeno da se svaki inovativni proces svodi isključivo na ljude i na to kako kreativno koristimo dostupne alate za razvoj novih poslovnih modela i oblika komunikacije. Zbog toga je za svaku kompaniju od presudnog značaja da stvori radno okruženje koje privlači prave talente i stručnjake koji žele da rade i usavršavaju se u oblasti naprednih tehnologija. Nije dovoljno samo obezbijediti softvere; ključno je zaposlenima dati prostor, slobodu i uslove da nesmetano stvaraju i testiraju svoje kreativne ideje.
Kroz učešće na ovakvim događajima i aktivno praćenje globalnih trendova, Naučno-tehnološki park Crne Gore nastavlja da bude mjesto koje podstiče moderne načine učenja i povezuje sve aktere našeg ekosistema, kako bismo zajedničkim snagama izgradili društvo istinski spremno za digitalnu budućnost.